Izbor država za osnivanje preduzeća u povoljnoj poslovnoj klimi PDF Print E-mail
Argentina: Argentina je kao članica trgovinskog udruženja, uvažava zajedničke spoljnje carinske stope (CET), koje se kreću između 0% i 35%. Australija: U zadnjih dvadeset godina je Australija snizila efektivno carinsku stopu sa 22 % na 4,5%.


Bugarska: Oni koji investiraju u područja sa visokom besposlenošću imaju dodatne povoljnosti i sniženo oporezivanje. Na tim područjima koji obuhvataju skoro 1/3 države je oporezivanje za preduzeća 0-postotno.


Brazil: Strani investitori uglavnom odgovaraju kriterijumima bilo kakvih investicijskih incijativa. Savezna vlada nudi poreske povoljnosti u određenim manje razvijenim područjima. Poželjno je takođe posavetovati se sa razvojnim


Egipat: Strani investitori imaju mogućnost da sprovedu određeni projekt kroz slobodnu carinsku zonu. To područje uređuje investicijski zakon. Cilj slobodnih carinskih zona je podsticanje izvoza, prizivanje stranoga kapitala, poboljšanje mogućnosti zapošljavanja i razvoj domaće industrije sa naprednom tehnologijom.


Grčka: Grčka nudi stranim investitorima širok spektar mogućnosti. Takvo podsticanje kao zaštita investicija su važni elementi razvoja države. Strani investitori su obrađeni isto kao i domaći. 


Hrvatska: Hrvati kao prednost svojih ulaganja vide geostrateški položaj odnosno dostup do nekadašnje Jugoslavije, obrazovanu radnu snagu i usmerenost ka EU.


Indija: Sve više država pokazuje interes za investiranje u Indiji, jer se Indija sve više pokazuje kao stabilna država za ove investicije. Indija je spremna olakšati odredbe za strana neposredna ulaganja.


Iran: Slobodne carinske zone Iranu su u zadnje vreme vrlo popularne i registracija preduzeća na ovim teritorijama se sve više povećava.  Za razliku od osnivanja firme, predstavništva ili podružnica u Iranu, je u ovom slučaju postupak i vreme uveliko jednostavniji i kratki.


Italija: Preduzeća nemaju prepreke pri poslovanju sa stranim valutama, zakonski je omogućeno da se knjigovodstvo vodi u više valuta, pod uslovom da je jedna među njima evro.


Japan: Slovenskim državljanima za putovanje u Japan ne treba viza. Turistička viza traje 90 dana. Radna viza je potrebna za obavljanje bilo koje delatnosti koja donosi dobit.


Južna Koreja: Najčešći oblik društva u Južnoj Koreji je deoničarsko društvo i takođe strani investitori se u velikoj meri odlučuju za nju. Prednosti su: društvo može da izdaje deonice, obveznice i zadužnice, broj deoničara nije ograničen, mogućnost osnivanja društva sa jednom osobom. Za osnivanje stranog društva nije potrebno dobiti posebnu dozvolu.


Južnoafrička republika: Strano preduzeće koje želi da otvori predstavništvo ili podružnicu u JAR, prijavljuje se kao strano društvo. Postupak registracije je praktično isti za ostala domaća preduzeća.


Kanada: Strani ulagači mogu da u Kanadi osnuju društvo bilo na saveznom nivou prema saveznom zakonodavstvu, bilo na nivou provincije, prema zakonodavstvu provincije.


Kina: U Kini je razvijen kompleksan sistem podsticanja investicija u takozvanim »Special Economic Zones-SEZ«. One se nalaze u posebnim područjima u mestima Shenzhen, Shantou, Zhuhai, Xiamen i Hainan, četrnaest obalskih gradova, razvojnih zona i posebno određenih gradova u unutrašnjosti države, koji pozivaju investitore sa posebnim investicijskim i poreskim podsticajima. Pored toga postoji celi niz slobodnih carinskih pristaništa.


Makedonija: Na osnovu analize sadašnjeg privrednog položaja, pravosudnog sistema i političkog programa vlade je izrađen program za povećanje stranih ulaganja u Makedoniji.


Meksiko: Kako započeti poslovanje u Meksiku? Nema određenih težih i bržih pravila. Klima za ulagače je povoljna.


Nemačka: Preduzeća koja ne žele da osnuju svoja preduzeća u Nemačkoj i nisu potpuno sigurna o dugotrajnosti poslovanja u Nemačkoj, mogu da ustanove takođe i podružnicu. Otvaranje /odn. zatvaranje podružnice) zahteva samo registraciju u privrednom registru i opštinskoj privrednoj komori.


Rumunija: Vladina politika prema stranim investicijama je tesno povezana sa ekonomskim razvojem Rumunije. Vlada želi da pozivanjem stranih investicija ojača međunarodnu aktivnost privrede, dostup do savremenih tehnologija i svežega kapitala i međunarodnu konkurentnost.


Rusija: Strani ulagači imaju u Rusiji na raspolaganju više oblika organizacijskih društava od kojih se uglavnom odlučuju za jedno od dva deoničarska društva (otvoreno ili zatvoreno).


Španija: U Španiji preovlađuju preduzeća sa ograničenom odgovornošću i deoničarska društva.


Tajland: Najčešći oblik društava na Tajlandu su javno deoničarsko društvo i posebno deoničarsko društvo.

Turska: Prema turskom zakonodavstvu strani mogu da u državi osnuju sledeće vrste preduzeća:
- deoničarsko društvo (Anonim Sirket, AS)
- društvo sa ograničenom odgovornošću (Limited Sirket, Ltd. Sti.)
- predstavništvo


Ukrajina: Ustanovitelji deoničarskog društva mogu biti društva, organizacije, institucije i fizička lica, za koja nije propisanih ograničenja u vezi sa brojem, državljanstvom ili sedištem odn. stalnim boravkom.